Дискусије : Философија

 Коментар
Synthetic Life?
grobardogroba
(Student)
04. јун 2010. у 01.52
Pod prvo bi hteo da se izvinem diskutantima jer sam edukovan u zapadnim skolama tako da ne poznajem mnoge tehnicke reci na nasem jeziku, pa ako koristim neke reci na engleskom, nadam se da mi niko neće zameriti; takođe nisam nikakav filozof, skolovan sam u molekularnoj biologiji.

Pre par sedmica, jedan od genija molekularne biologije (Craig Ventor(a)), hoću reci njegova labaratorija, je uspesno sintezovala mycoplasma species (tacnije Mycoplasma mycoides) od inorganskih molekula. Njegov tim je uspeo da napravi celi genome (preko 1.2 mega base pairs, sto je otprilike 1000 gena) sinteticki (sto je se pre moglo samo da radi sa virusima koji su mnogo mnogo manji). Sad sto je malo teze objasniti je da ovaj DNA koji su oni napravili poseduje sve informacije o svim proteinima ovog organizma, hoću reci poseduje software (čitaj informaciju) koji ako se ugradi u jedan hardware (čitaj celiju) može da promeni kompletan hardware od te celije i pravi bilo šta je uneseno u „code” koji je autor zamislio.

Moje pitanja vama su:

1. Da li je ovo početak nove ljudske revolucije (zovimo je „naucnom”, posle agrikulturne i industrijske)? Revolucija u kojem bi superkompiuteri analizirali hipoteticke kombinacije gena koje bi naucnici (a za koju godinu i masine) koristili (da li za dobro ili ne) i sintizirali nove organizme...

2. Šta vi kao filozofi mislite o ovome eticki? Ako je danas stvoren sinteticki zivot, šta je sledeće? Kako regulisati i da li treba postojati regulacija na šta je sledeće?

3. I na kraju, kakav impakt ovo ima na metafiziku (ako ikakav)?
toplap
(Neumorni)
04. јун 2010. у 06.16
U principu, pojedinac ili drustvo, jesu konzervativni.
U sve [to je novo gledaju sa nepovrenjem.

Međutim, progres je nezaustavljiv makakvo mišljenje imali u ovom trenutku... Molekularna biologija, osobito tamo gde sada jesi, jesu dokaz da nam nema uzmaka... Makoliko se mi opirali bilo cemu, ljdi poput Vas i Tebi slični uvek grabe napred...

Ne treba tu nikakve filosofije... Ili, ako je ipak nekako bude, to će biti naklapanje iz jednostavnog razloga sto danas niko nema niakvo iskustvo na temu „Šta ćemo dobiti kad taj softver promeni hardver”...

Ne treba stati.

Covek je ipak biće koje se prilagodjava prema potrebama. Primer:

Jedete piletinu koja se odgaja u kafezu kljukana raznim hormonima da bi dostigla tezinu da bi se postigao finansiski efekat.
Jeste li probali da pojedete piletinu koja je rasla na slobodnom prostoru?
Niste!I nemojte - pokvaricete stomak i pored toga sto je to pile deset puta zdravije od inkubatorskog tretmana.

Zanima me šta će o tiome drugi misliti - razmišljati!
djede_niko
(gunma)
05. јун 2010. у 16.46
- Велики успјех за науку, а научни егоизми превише убрзавају ствари, чак и оне које довоњно не познају; покрећу процесе који могу бити неповратни
- Поред све памети, човјек/цивилизација је довољно глуп/а да буде само-уништавајући/а,
- Послије дешавања са нафтом у Мексичком заливу, што је мала беба за игру са живим организмима на нивоу вируса, показало се колико смо немоћни на људску глупост,
- На метафизику нема неки посебан утицај. Постоји много сличних свјетова у овој васиони, а „supreme being” све то „посматра” без много емоција.

Колико је битан научни прогрес, толико је битна етичка компонента цивилизације спремне да управља опасним процесима на опстанак врсте. Научника има много врста. Интелект зна бити и врло луцидан. Моћне финансијске елите о томе не брину, напротив науку виде као оружје, а не као развој цивилизације. Болесно су егоистични и само гледају толико далеко колико траје њихов хедонистички напуцани живот.
У таквим рукама наука постаје још гора алатка моћника од многих религија, што су коришћене хиљадама година.
Најмање деструктивни су православље и будисти.
kockasti
06. јун 2010. у 11.11
Pogledam svet oko sebe i vidim ekoloske katastrofe, financijske katastofe, egzistencijalne katastrofe, i dalje se ubedljivo najviše ulaze u oruzje, „odrasli” ljudi max ozbiljno shvataju granice između država/naroda, toliko ozbiljno da su za te granice spremni ubiti ili poginuti...

Od kamenog doba pa do danas ljudska vrste je vrlo vrlo malo napredovala, izuzimajuci tehnoloski razvoj potreban za usavrsavanje primarno oruzja, a zatim i orudja za rad. Danasnji covek ne ume kvalitetno da dise, da jede, da hoda, da misli, da se odmara. Covek istrazuje kosmos i mikrosvet, a zaboravio je sebe. Prosecan covek danasnjice je hiperinformisan, ali mu je EQ atrofirao.

Moji odgovori bi bili:

1. Sa industrijskom revolucijom, a zbog nedostatka svesnosti, zapocelo je poslednje doba ove civilizacije i sa svakim otkricem smo sve blizi kataklizmi.

2. Po meni, otkrica nemaju veze sa etikom. Da je razvijana svesnost kod ljudi otkrica bi donosila mir i harmoniju coveku. Ovako, donose samo dekadenciju.

3. Po meni, svrha filozofije je da pomogne coveku da nadje mir i harmoniju u svom zivotu, da otkrije coveku da je zivot proces stvaranja, a ne nagonskog i stihijskog prezivljavanja. Filozofija bi trebala da uci coveka da u zivotu sebe uvek zapita „šta me vise ispunjava?”, a ne „šta je isplativije?”.
grobardogroba
(Student)
06. јун 2010. у 17.41
Za mene, implikacije ovoga sto je grupa Ventor(a) pronasla su ne opisive. Možda je nešto izgubljeno u prevodu, ili ja ne znam da se izrazim kako treba, ali mislim da je veoma važno razumeti da su oni uspeli da sintiziraju zivot or inorganskih molekula! Zašto je ovo toliko važno?

Evo poceci od pitanja, šta karakteristikuje zivot ili ziv organizam, šta mi smatramo kao zivo biće i kako zivot uopste nastaje? Dalje, ako smo mi do danas bili limitirani tehnologijom u rekonstrukciji celija a takođe i organa, ne dolazi u pitanje mogućnost pravljenja sintetickih organa u labaratoriji, već za koliko godina/decenija će to biti deo moderne medicine. Ili u aspetku svakodnevne ishrane i pitanje zavisnosti na milione zivotinja/biljaka koje se dnevno žrtvuju (ne znam bolju reč) za nasu egzistenciju ako se ista ta tkiva od zivotinja mogu masivno sintizirati u labaratoriji, a takođe i kakve će to imati implikacije sa ishranom ljudi u nerazvijenim delovima ove planete? Ili u navedenom pitanju problema sa naftom, šta ako se može napraviti organizam koji može da pretvori tu naftu u molekul koji nije opasan po ambijentu i recimo da se stavi failsafe koji recimo nedozvoljava tom organizmu da živi ako nije u ambijentu nema nafte, stime rešiti problem ovog organizma na taj ambijent posle problema sa naftom?

Ovo su sve samo povrsinske stvari koristene u dobrim smerima i mislim da vi sami mozete zamisliti milion drugih scenarija u kojim a se ova tehnologija može koristiti u dobrim a takođe i lošim smerima...(nisam stavio losi svrhe jer sam veliki optimista što se tiče naucnog progresa, ali to ne znači da ne shvatam njihov negativni potencial)

Postavio sam ovu temu jer je meni i te kako interesanto bas to pitanje, šta će se desiti kada taj sofvare promeni danasnji hardvare? Ovo sto sam ja naveo gore to su samo positivni scenariji, ali na kraju to su samo postulati i zato se vrlo lako nadovezuje moje sledeće pitanje, ko to ili da li taj proces iko treba da kontrolise? Ja sam mišljenja da se taj progres ne moze kontrolisati...da je nauka proces koji ma koliko puta pokusan da se kontrolise, uvek je dosao u progres...

Za osobu koja kaže da covek istazuje kosmos i mikrosvet a da je sebe zaboravio, mislim da je to bas glavni cilj nauke (ili bar za mene)..razumeti zašto mi funkcionisemo kako mi funkcionisemo je pitanje koji mnogi ljudi provedu celi zivot istrazivajuci...
grobardogroba
(Student)
06. јун 2010. у 18.38
Jedno sto mi je malo zabrinjavajuce je toliki pesimisam i losa stigma o nauci/naucnicima?
ZELENOPLAV
(Mislilac)
06. јун 2010. у 19.24
MOJE PITANJE GLASI: KAKO SE JEDNOM GENU ZADAJU INFORMACIJE?

DALI NAUCNICI ZNAJU NA KOJI SE Način KOMUNICIRA SA GENOM?

DALI SE GENU KOJI JE VEC NOSIOC INFORMACIJA MOGU IZBRISATI INFORMACIJE KOJE NOSI?

DALI POSTOJI GEN KOJI NEMA NIKAKVE INFORMACIJE?

Voleo bih da mi to neko blize pojasni...
grobardogroba
(Student)
07. јун 2010. у 00.53
KAKO SE JEDNOM GENU ZADAJU INFORMACIJE?
Gena ti je specificna sekvencija na DNA koja kodira za specificni RNA ili protein i može da rezultira u mnoge funkcije u celiji/organizmu, mnoge koje su znane a mnoge koje su neznane. Takođe razlicita sastavljanja DNA i tranzpozicija nekih elemenata u DNA može da dovodi do kompletnog inaktiviranja posebnih gene ili alteraciji funkcije tih gena. Tako da ako ti imaš posebnu sekvenciju za koju znaš šta je njen produkt, možeš je staviti u DNA i dodati funkciju. To se vrlo često radi u celijama koje naucnicni hoće da osvetle sa GFP (green fluorescent protein), GST, Myc, His ili bilo kakvim oznakama. Recimo ako znaš sekvenciju nekog proteina, možeš joj dodati GFP oznaku i pratiti funkciju ili lokalizaciju tog proteina u celiji/tkivu uz pomoć mikroskopa ili mnogih biohemiskih eksperimenata.

DALI NAUCNICI ZNAJU NA KOJI SE Način KOMUNICIRA SA GENOM?
Ovo je malo komplikovano pitanje zbog ambiguacije termina „komunikacija”. Zato sto je samo sekvencija na DNA, ne moze se konkretno komunicirati sa njom. Mogu se raditi direktne ili indirektne mutacije posle kojih se mogu pratiti funkcije afektiranih proteina u/van celije kroz razlicite eksperimente. O transkripciji i translaciji DNA možeš naći mnoge knjige ali ukratko kroz transkripciju DNA se kodira u RNA i kroz translaciju svaka tri slova (codon) u RNA kodiraju za partikularni „amino acid” (izvini ali ne znam kako se to kaže na nasem) i razlicita kombinacija tih amino acid(a) ili „peptides” donosi razlicite „poly-peptide” sekvencije i tridimensionalne confirmacije naslednog proteina. Posle toga takođe ima razlicitih modifikacija za tog proteina sve zavisejuci od njegove buduce funkcije (glycosylation, prenylation, oxidation, acylation, itd). O ovome možeš naći mali milion knjiga koje će ti dati bolju deskripciju na nasem nego ja. Takođe mnogi signali van celije (recimo insulin ili Epidermal growth factor) kada se povezu sa njihovim receptorima ukljuce kaskadu mnogih proteina koji salju „informaciju” u nukleus celije da se neki poseban gen (ili trasncription factor) mora aktivirati i neki protein specifican napraviti.

DALI SE GENU KOJI JE VEC NOSIOC INFORMACIJA MOGU IZBRISATI INFORMACIJE KOJE NOSI?
Ne razumem bas pitanje, ali ako se izbrises neka sekvencija za koju znaš da kodira za poseban protein, ili se taj protein neće napraviti, ili će biti 'non-functional'. Recimo ako je sekvencija na jednom delu DNA atgaattaaattaattccgggggaggg (da skratim malo) i recimo desi se mutacija u kojoj se izgubi recimo jedno od prva 3 molekula (aattaaattaattccgggggaggg), protein se neće ni napraviti ili u nekim aspektima, biće napravljen ali će funkcija tog proteina ili celije biti radikalno promenjena (pogledaj primer sickle-cell anemia u kojoj ne treba ništa da se izbrise već samo promeni jedan molekul za drugi). Ne znam da li je to odgovor na tvoje pitanje...

DALI POSTOJI GEN KOJI NEMA NIKAKVE INFORMACIJE?
Postoje regije na DNA (Introns ili intragenic regions) za koje se trenutno nezna da li kodiraju i za sto i koja je uopste njihova funkcija jer su „spliced” tokom trasncription. Za mnoge ovakve regije se zna da nemaju nikakvu funkciju dok sa druge strane su mnoge diskutabilne.

Izvinjavam se sto koristim toliko reci na Engleskom ali stvarno ne znam te tehnicke reci na nasem.
kockasti
07. јун 2010. у 01.32
grobardogroba: „...da su oni uspeli da sintiziraju zivot or inorganskih molekula!...”

Sinteticki vitamini veze nemaju sa prirodnim vitaminima, jer su vrlo male iskoristivosti, ne sadrže enzime u sebi, a ako se unose često izazivaju mutacije. Sintetika je sintetika, a priroda je priroda.
kockasti
07. јун 2010. у 02.09
„...kakve će to imati implikacije sa ishranom ljudi u nerazvijenim delovima ove planete?...”

Hrane već ima dovoljno za sve ljude, ali nije u interesu Zapada da se ravnomerno rasporedi. Ne postoje prirodni razlozi zašto bi neki deo planete bio nerazvijen, ali rat i izrabljivanje nerazvijenih su najunosniji biznisi u kapitalizmu.

Prikrivanje simptoma nikad nije izlecilo bolest, kako to već radi zvanicna medicina. Ali i zvanicna medicina je biznis...
alim
07. јун 2010. у 03.30
.. jebi ga grobar .. sviđa mi se kako pričaš ..
.. jebi ga .. nisam filozof i neću ti ništa pametno reći ..
.. ali jebiga .. ipak bi da kažem .. nešto .. jer mi se sviđa kako pričaš ..

.. razumijem kako to postavljaš .. vjerujem da razumijem .. i sviđa mi se taj tvoj optimizam ..
.. kad ga gledam .. nebi imao neke primjedbe na njega ..
.. ali ono što bi ja primjetio je sljedeće ..
.. gledaš život u onom djelu u kojem se jedva i može zvati život .. .. ja .. za razliku od tebe .. gledam život u najvišem djelu čovjeka ..
.. ti gledaš čovjeka kao konstantu .. koja se može igrati .. dole ..
.. ja gledam čovjeka kao mogućnost .. koja treba gledati .. gore ..

.. mislim da je moj način gledanja nešto kao da postoji bog .. i da čovjek bogu može .. i da to ne može .. ni u kom slučaju .. na materjalan način ..
.. a kada bi .. i možda već sada .. mogao postati veći .. bilo bi prilično vjerovatno da se sa raznim .. primitivno materjalnim .. sitnicama .. može baviti .. uostalom .. onako kao što se i danas bavi ..
D_T
(%)
07. јун 2010. у 04.14
A dobro (to novo otkrice), dok ima DNK znači da ima svest?
grobardogroba
(Student)
07. јун 2010. у 20.23
Kockasti,

Kompletno se slazem sa tobom u vezi danasnje medicine da je to samo jedan veliki biznis...mislim da je problem u tome sto vise od 90% ljudi koji biraju medicinu kao struku idu u nju da bi finansijski unapredili svoj status a ne zbog ikakvih humanitarnih/alturistickih i drugih „pravih” razloga...ali ipak ovo zadnje je moje subjektivno mišljenje...

Sa druge strane ne slazem se toliko sa tobom o principu produkcije sintetickim vitaminima i o ovome o cemu je Ventor(eva) grupa pronasla. Pokusacu da ti objasnim zašto uz jedan primer. Kada se proizvode mnogi vitamini za komercialno upotrebu, on se ne pravi od recimo ekstrata biljke već od hemijski obradjenim razlicitih „fossil fuels”. Zato oni sa sobom nemaju (kao sto ti kažeš) posebne enzymes, cofactors, minerals, itd, itd, koje biljke i prirodna hrana ima...Sad pogledaj sa druge strane, kako biljka pravi taj vitamin i možda ćeš razumeti iz kojeg ugla dolazim? Ovo o cemu ja pricam ti koristi identican način kako biljka pravi taj krajnji produkt, ali stvar je u tome sto ti ne treba cela biljka za to! Potrebna ti je samo kolekcija celija koje ti možeš da manipulises ubacivanjem gena koje tebe interesuju u njihov genome i ta celija će ti praviti isti taj produkt koja bi biljka koju bi „priroda” napravila. U principu ovo izgleda mnogo lakse nego u praksi (imao sam i ja mnogo glavobolja sa sličnim eksperimentima sa insulinom), ali nije nemoguće, jer se to ipak istrazuje u danasnjm institucijama. Kada cujes da neko prica da rade o „Cloning,” u principu ovo ti je sto oni rade (možda ne sa biljskim celijama ali u principu mnogo je isto i sa zivotinjskim/bakterijskim celijama). Kapiraš? Eh sad zamisli da ne manipulises samo jednu ili recimo saku gena, već celi genome nekog organizma! Da jedan organizam možeš kompletno transformiras u drugi (doduse oni su to postigli sa unicelularnim organizmom, ali mislim da je samo vreme kada će se slična stvari moći uraditi za multicelularnim organizmima). E to je to što je Venter(ova) grupa uspela da uradi i zato ja kažem da je to dostignuce neopisivo za danasnju nauku.

Takođe se slazem sa tobom da danas ima dovoljno hrane za ceo svet a i o manipulaciji surovog zapada na stetu mnogim mestima na planeti...ali isto tako mislim da ima mnogo mesta na svetu gde ambijent (ili kako drugacije da se izrazim za environment) ne dozvoljava da poljoprivreda ili bilo kakva industrija cveta, i s'time ima mnogo mesta gde glad nije dejstvo zapada...ali da se vratim na temu ishrane...kao sto rekoh, slazem se da trenutno ima dovoljno hrane, ali sa eksponentim porastom svetske populacije dolazi u pitanje koliko vremena će uzeti pre no sto planeta postane „saturated” i nebude mogla da izdrzi prenaseljenost i glad koja to prati. Zato mislim da moramo traziti alternativne rezolucije o problemu nestasice hrane, alternativne energije i sličnih stvari koja možda neće zahvatiti tebe i mene, ali definitivno nasu decu (buducu decu) i buduce generacije ove planete...i koristiti ovu tehnologiju da se pravi sinteticka hrana (ne u smislu da je napravljena od tara i uglja) ali u smislu da je tkivo napravljeno/sintizirano u labaratoriji umesto u telu neke zivotinje...na ovo možeš nadovezati milion simpaticnih pitanja o menjanju norme u danasnjem drustvu, ali njih ću ostaviti za drugi put.

Alime...čim se vratim iz labaratorije...probacu da ti odgovorim...
Wakan
07. јун 2010. у 21.10
U tim naučnim dostignucima i uspesima lično ne vidim nikakav uspeh, bez namere da omalovazavam i podcenjujem, iz prostog razloga sto je sve to grebanje po povrsini fenomena, koji su proizvod naših čula i sve što se pojavljuje u tim ogrebotinama su takođe fenomeni nastali na osnovu naših čula. Tako da zbog toga ne vidim tu nikakav uspeh. Pokusaj nauke da kroz razne eksperimente upozna zivot je kao kada bi ja pokusao da upoznam tebe izucavajuci, grebajuci, ekspermentisuci sa tvojim portretom. Na taj način saznacu sve o tvom portretu ali ništa o tebi, jer ti nisi tvoj portret. Tako je i ovaj svet „portret” slika a kakav je zaista to je za coveka nepoznanica i tako će ostati. Nauka zagledana u „portret” pokusava da nadje objašnjenje za zivot, spolja na slici i na taj način se sve vise odaljava od istine. Koliko dobro upoznali „portret” ipak je to samo slika i ne vodi nas ka nikakvom uspehu, već je samo gubljenje vremena. Filosofija ima rešenje a to je „upoznaj sebe” znaci pogled usmeren unutra a ne spolja. Na taj se način dolazi do spoznaje i tu su nepotrebni bilo kakvi uspesi i objašnjenja nauke. Nauka je običan biznis i zbog toga se često govori o nekakvim uspesima iste pa zbog toga na pitanje zašto je to uspeh? niko ne ume posteno da osgovori.
zlatna_mjesecina
08. јун 2010. у 02.25
napokon nešto sto stvarno vrijedi
vrijeme je da se prestanu zivotinje i biljke
masovno zloupotrebljavati u svrhu covjecijih potreba
i hirova
kockasti
08. јун 2010. у 02.59
Nesvestan čovek je isuviše kvarljiva roba u čijim rukama vecina stvari bude zloupotrebljena pre ili posle. Kada se ovladalo nuklearnom energijom, prva primena je bila nuklearna bomba. Nuklearna bomba je bacena na Japance sa izgovorom da bi se prekinuo drugi svetski rat. Ali zašto su bačene dve bombe, kada bi i jedna prekinula rat? Osveta za Perl Harbur? Osveta nuklearnom bombom?

Šta li će tek neodgovorni, gramzivi i bezobzirni čovek uraditi sa kloniranjem...
Dovlaa
08. јун 2010. у 10.44
Druga atomska bomba je bacena na Japan kako bi se dalo na znanje Japancima da Ameri i saveznici imaju i vise od jedne bombe:)
Ne može se na odnose gledati tako „mi,vi,Japanci ,Ameri”.
Da je Japan imao atomsku bombu,ili Nemci da su imali,pa svako bi bacili te bombe na Ruse,Amere,Britance.
Međuljudski odnosi se ne mogu tako uprostiti,podeliti na dobre i loše momke.
Covek je po prirodi zao,on je u samom svom postojanju uslovljen da bude pun zla.Sama njegova egzistencija ga logicno vodi do zla i nepravde.
Jedino kada bi živeo samo jedan copvek na planeti,tada bi zlo bilo mnogo manje,ali ako bi već dva coveka živela,na razlicitim krajevima sveta,da ne znaju jedan za drugog,pa oni bi se kad tad susreli i nasli nacina da jedan drugom zlo učine.
Mi koji filozofiju proucavamo,imamo neku nadu u znanje,u prosvecenost,da će oni doneti coveku dobro,smanjiti patnju i zla na svetu.
Međutim znanje i obrazovanje to ne donose uvek.
Wakan
08. јун 2010. у 18.42
zbog toga je bitno upoznati sebe. Upoznati i videti sebe iznutra isto kao sto vidimo sebe spolja uogledalu. Pogledati sebe u oci i zapitati se ko sam ja i šta je to što nazivam ja. Onada vidimo da to ja ne postoji i da je ono ustvari memorija, proslost. Upoznavajuci sebe svesnost se izdize na jedan veci nivo koji omogućava coveku da se distancira od sebe i na taj način bude u mogućnosti da vidi sebe iznutra onakvim kakvim zaista jeste, bez vrdanja, potiskivanja bezanja i sl. Distancirajuci se od sebe covek je u stanju da vidi sebe kao jednu vrecu u kojoj su svi, celog njegovog zivota, po nešto ubacivali. Od roditelja pa preko raznih sistema obrazovanja ta „vreca” je punjena svim i svacim da bi na kraju govorila ja sam taj i taj, volim to i to, mrzim to i to, kad porastem postacu to i to. Covek je jedna vreca puna djubreta koja ume da prica. Upoznavanjem sebe covek pocinje da gleda šta sve ima u toj vreci i nakon dozivljenog soka i zaprepascenja od vidjenog polako pocinje da prazni tu vrecu, da je prazni od svog tog djubreta koje vuce godinama i koje naziva ja. Kada se isprazni ostaje praznina, mir i harmonija. Praznina u kojoj ne postoji ja koje želi, mrzi, zavidi i u kojoj mogu da se stvari vide onakvim kakve zaista jesu. „gde god podjem povedem ja sa sobom i ono uvek sve pokvari”. Videti to ja zaista, znaci drzati ga sa lakocom pod kontrolu. Upoznavsi sebe covek se zaprepasti kada vidi šta je to ja spremno sve da misli i da radi pa pocne da gleda na njega sa oprezom i ne pustajuci ga iz vida.
Neret
19. јун 2010. у 19.24
Covek stalno pokusava da nadmasi Boga, sada je dosao do stvaranja zivota... Etika je izmišljeni pojam koji svako prilagodjava svom pogledu na zivot ili vremenu u kome živi, tako da o tome može da se raspravlja samo na jednom vremenski ogranicenom nivou. Lično mislim da je apsolutna etika data kroz Deset Zapovesti i ko je u stanju da ih razume na pravi način, a za to ne mora da bude nikakav vernik, imace odgovor na svako pitanje etike bez obzira na vreme i prilike u kome se postavlja određeno pitanje.
alim
20. јун 2010. у 04.27
.. da deset zapovjedi su suština ..
.. pokušavao bog prodati te zapovjedi na razna mjesta .. to ti uređuje sve .. odlazio od vrata do vrata .. prodaje ne kradi .. vele mu ...i se .. pokuša ne greši bludno .. odgovor ...i se .. dođe kod žida .. prodaje zapovjedi .. pita žid koliko košta .. veli bog ništa .. daj deset komada ..
.. sad se spoznala veličina .. u školi se uči .. poštuj oca i majku da dugo živiš .. a koja je odnosi na braću i sestre .. pita učiteljica .. a ivica ko iz topa .. ne ubij ..
Ninos1aw
(Selo, grad, red i rad)
16. август 2011. у 03.26
Ајде® ?
 Коментар Запамти ову тему!

Looking for Chakra Necklaces and Bracelets?
.