Дискусије : Политика

 Коментар
Rio Tinto uništava Srbiju!
Milles_Broker
20. јул 2024. у 18.19
Goran Marjanović-Rio Tinto uništava Srbiju!

https://www.youtube.com/watch?v=D_MljijZsBk
dituartuПорука негативно оцењена. Покажи

dituartu
(eng)
20. јул 2024. у 19.39
Kako unistava kada nije ni poceo da kopa, klasicni sorosevac,ako si ti protiv znaci sve treba suprotno da se radi.
dituartuПорука негативно оцењена. Покажи

dituartu
(eng)
20. јул 2024. у 19.46
Pazi ga majke ti ovaj na videu kaže država treba da živi od industrije. a ceo koncept sa litijumom je da se podrzi industrijska proizvodnja baterija i elektricnih vozila pa mali kooperanti koji idu uz to.

Klasican primer dezinformatora.
Vartolomej
(Student)
20. јул 2024. у 20.36
Njemacka ima 10 puta vise litijuma od Srbije I ne pada im na pamet da otvaraju rudnike. Zato je Solc dosao da trazi od Vucica da odobri kompanijama kopanje litijuma. To je prevazidjeni vulgarni kolonijalizam od koje bi Njemacka imala korist a tu bi se ugradio I Vucic a Srbima bi ostala zatrovana priroda da se truju I lagano umiru. Pusti price o industriji.
Jocko4
(ɹǝʌɹǝsqo)
20. јул 2024. у 22.42
Ова ујдурма у вези са Рио Тинтом и рударењем литијума у Србији је актуелна и важна, али мислим да нема потребе да о томе гомиламо теме и расипамо се у дискусијама.
Jocko4
(ɹǝʌɹǝsqo)
20. јул 2024. у 22.49
dituartu,

>'Kako unistava kada nije ni poceo da kopa, klasicni sorosevac,ako si ti protiv znaci sve treba suprotno da se radi.'
- - -

Значи, цела ова Вучићева пропагандна кампања је тек онако, ради зезањаа, да покаже да он мисли другачије од ових који протествују, јел' ?

Ко је ПРИВАТНО путовао у Америку, да би се договарао са Сорошем ?
Ко је после годину и по примио Сорошевог сина и о чему је с њим разговарао иза затворених врата ?
Jocko4
(ɹǝʌɹǝsqo)
20. јул 2024. у 22.52
dituartu,

Ако дозволиш, бићу мало саркастичан ... И од продаје дроге може добро да се заради и запосли мрежа коопераната.
dituartuПорука негативно оцењена. Покажи

dituartu
(eng)
20. јул 2024. у 23.26
Je li može neko od vas da mi konkretno objasni ali tačno za slučaj kopanja litijuma u Srbiji. Takva i takva tehnologija će da se koristi, to i to će tačno da se uradi, ovo će da zagadi,država je obecala da će ovako i ovako da se resi problem zagadjenja ili se neće rešiti.

DAJTE MI HEBENE PODATKE, ILI IH IMATE ILI NEMATE AKO NEMATE ONDA OLADITE USIJANE TIKVE
Jocko4
(ɹǝʌɹǝsqo)
21. јул 2024. у 00.11
dituartu,

Ако си опоненте назвао 'усијаним тиквама', значи да би њихово мишљење било беспреметно.

Уместо од политичара власти у Србији, који су се на Вучићев знак ђутуре укључили у убеђивање народа да би рударење литијума (у Мачви) донело једино користи, као и од 'светских лидера', како их је он назвао и с којима је договорио меморандум, покушај да саслушаш мишљења разних стручњака (са рударског, пољопривредног, технолошког, геолошког факултета) у Србији. Од њих ћеш чути „лепе” ствари у вези са технолошким процесом ексртакције литијума.

Досадашњи начин издвајања литијума је прљава технологија, а о чистој само постоје разна испитивања, која још нису дефинитивно практично разрађена.
Рударење литијума у неким земљама, рецимо у Кини, не може да се пореди са Србијом, пре свега територијално - Србија је мала и нема разлога да жртвује пољопривредно важан, плодан део своје територије.

Производња хране је такође важна у економији и животу становника неке државе. Није направљена независна економска студија, која би показала да би однос корист-еколошка штета од рударења литијума у том крају био знатно уноснији, толики да би вредело жртвовати приходе од пољопривреде.

У процесу екстракције литијума из руде, користе се токсичне киселине и велике количине воде, а затим се та затрована течна смеша враћа у природу. Рио Тинтове приче да не би кроистили воду из природних водотокова, него кишницу, су бајке за децу. Просто, нема толико кишнице да би процес могао да се континуирано обавља.
Све те отпадне течне смеше би се враћале у Дрину, која би постала загађена, и таква се уливала у Саву. На тај начин би генерацијама било угрожено и снабдевање пијаћом водом у Београду и другим местима. Питање је да ли би у Сави могло и да се купа.

Под условом да се примени нека нова, „зелена” технологија (која још није остварена), биће довољно да, уз све мере предострожности, повремено долази до кварова и пропуста у безбедносним мерама током екстракције, па да у Београду и другим местима прогласе узбуну, да се не сме пити чесмовача.

Говорим из личног искуства, јер сам током година рада на терену небројено пута видео последице (по животну околину и здравље људи) грешака, небриге, пропуста, непоштовања прописа и сл.
Popaj
21. јул 2024. у 06.25
Svaka tona iskopanog litija rezultira 15 tona emisije CO2 u okoliš. Osim toga, procjenjuje se da je potrebno oko 500.000 litara vode za rudarenje približno 2,2 milijuna litara po toni litija. To znatno utječe na okoliš, što dovodi do nestašice vode u već sušnim regijama.
Popaj
21. јул 2024. у 06.33
Zagađuje li rudarstvo litija vodu?
Kontaminacija tla i vode: Kemikalije koje se koriste u ekstrakciji litija, poput sumporne kiseline, mogu kontaminirati tlo i izvore vode, predstavljajući rizik za ljudsko zdravlje i divlje životinje.
Popaj
21. јул 2024. у 06.37
Je li litij otrovan za prirodu?
Litij-ionske baterije sadrže metale kao što su kobalt, nikal i mangan, koji su otrovni i mogu zagaditi zalihe vode i ekosustave ako iscure iz odlagališta. Osim toga, požari na odlagalištima ili u postrojenjima za recikliranje baterija pripisani su neprikladnom odlaganju litij-ionskih baterija.
Popaj
21. јул 2024. у 06.54
Cena zelene energije: uticaj rudarstva litijuma na prirodu i ljude

Šef jedinice za zaštitu životne sredine čileanskog Domorodačkog saveta Atakama, Fransis Mandoka, navodi da rudnici litijuma uništavaju jednu zonu da bi zadovoljili drugu.

Globalno zagovaranje čiste energije, što je primer sve već́e potražnje za litijumom, stvorilo je uznemirujuću stvarnost u Južnoj Americi. Prelazak na litijum-jonske baterije označava korak ka održivosti, ali ne dolazi bez troškova. Iako pozdravljamo korake ka zelenijoj budućnosti, važno je priznati izazove koji su povezani sa proizvodnjom ovih rešenja za čistu energiju.

Ekološka devastacija je mračna realnost
Ekološki uticaj rudarenja litijuma je jasan i dalekosežan. Ogromne količine slatke vode, klasifikovane kao dragoceni resursi u ovim sušnim regionima, preusmeravaju se za operacije iskopavanja litijuma, snabdevajući slanu vodu slanom vodom. Ovo ostavlja lokalne zajednice i divlje životinje isušenim. Sumporna kiselina i natrijum hidroksid koji se koriste u ekstrakciji litijuma prodiru u zemljište i vodu, truju ekosisteme i ugrožavaju vrste. Istraživanje iz časopisa Proceedings of the Roial Societi pokazuje da su dve vrste flaminga u Čileu ugrožene zbog iskopavanja litijuma.

Krčenje šuma, uništavanje staništa i zagađenje vode dodatno pogoršavaju ekološke posledice. Delikatna ravnoteža prirode je poremećena, što ostavlja dugotrajna oštećenja za koju su potrebne generacije da se leče. Ugljen dioksid i druge emisije staklene bašte koje dolaze sa procesom iskopavanja litijuma, ekstrakcije i ukupne proizvodnje su gori za klimu od proizvodnje vozila na fosilna goriva. Studija The Vall Street Journal-a iz 2019. godine otkrila je da 40% ukupnog uticaja na klimu uzrokovanog proizvodnjom litijum-jonskih baterija dolazi od samog procesa rudarenja.

Autohtone zajednice su ugrožene
Na autohtono stanovništvo Južne Amerike negativno utiče rudarenje litijuma, a ova praksa je oterala stotine sa zemlje koju su nekada nazivali domom. Rudarski giganti u regionu prvobitno su se obavezali da će konsultovati autohtone zajednice o iskopavanju litijuma na njihovoj zemlji kako bi bili sigurni da je ekološki prihvatljivo. Međutim, ove korporacije su odbile da starosedeocima daju glas o tome kako se njima upravlja. Lideri zajednice su s pravom zahtevali da se profit usmerava na njihov način.

Autohtona zajednica u čileanskoj pustinji Atakama ima dve rudarske kompanije koje se tamo nalaze. Šef jedinice za zaštitu životne sredine u urođeničkom savetu Atakama, Fransis Mandoka, rekao je da su rudnici litijuma označeni kao „održiva” energija, ali nisu, jer uništavaju jednu zonu da bi zadovoljili drugu. Zajednica se oseća frustrirano i zabrinuto jer su bare koje su nekada koristile kontaminirane štetnim hemikalijama i sada su neupotrebljive.

https://www.mining-technology.com/analyst-comment/lithium-mining-negative-environmental-impact/?cf-vi ew

Popaj
21. јул 2024. у 07.02
„Studija The Vall Street Journal-a iz 2019. godine otkrila je da 40% ukupnog uticaja na klimu uzrokovanog proizvodnjom litijum-jonskih baterija dolazi od samog procesa rudarenja.”
dituartuПорука негативно оцењена. Покажи

dituartu
(eng)
21. јул 2024. у 09.35
vaka tona iskopanog litija rezultira 15 tona emisije CO2 u okoliš. Osim toga, procjenjuje se da je potrebno oko 500.000 litara vode za rudarenje približno 2,2 milijuna litara po toni litija. To znatno utječe na okoliš, što dovodi do nestašice vode u već sušnim regijama.
------------------
Ovako majstore nekoliko lozionica na ugalj u Bg ti izbace toliko CO2 svakog dana plus cadj od koje ne možeš ves da ostavis,drugo CO2 nikakav uticaj nema na okolinu osim sto će ti rastinje da raste brze.
Što se tiče vode po toni to su ti dva bazena a ukoliko se voda vrati u sistem koji je problem,
kažeš kiselina pa majstore u osnovnoj si ucijo da se kiselina neutralise bazom, evo ti podatak jedan molekul sumporne kiseline neutralise se sa dva molekula sode bikarbone.
kapiraš majstore.

EVO TI JOS JEDAN PODATAK GENIJE SAMO JEDAN LITAR MOTORNOG ULJA PROSUTOG NA TRAVU UNISTI MILION LITARA VODE.
Protestujes li protiv auto mehanicara ili i sam prosipas kad menjas.
Litijum je bezopasan metal i koristi se u lekovima a nusmetali koji idu uz njega imaš ih u svakom kompjuteru.

Teski ste licemeri
dituartuПорука негативно оцењена. Покажи

dituartu
(eng)
21. јул 2024. у 09.36
kažeš kiselina pa majstore u osnovnoj si ucio da se kiselina neutralise bazom, evo ti podatak jedan molekul sumporne kiseline neutralise se sa dva molekula sode bikarbone.
kapiraš majstore.
dituartu
(eng)
21. јул 2024. у 10.04
Ja sam vas pitao vrlo konkretno i jednostavno , da mi odgovorite koja će tehnologija TačNO U SRBIJI da se koristi..Nisam pitao šta rade u Burkini Faso ili kako liju metal u Indiji. pitam jednostavno pitanje.
Hemijska fabrika u Svajcarskoj ili Nemackoj ne radi isto kao ona u Bopalu u Indiji.

je li znate odgovor ili ne znate
Pjer
(svratio samo na 5 minuta)
21. јул 2024. у 11.06
„Ja sam vas pitao vrlo konkretno i jednostavno , da mi odgovorite koja će tehnologija TačNO U SRBIJI da se koristi”

Mislim da bi to trebao pitati stranu koja trenutno promovise eksploataciju litijuma. I Rio Tinto. Ili ako promovises eksploataciju litijum TI bi trebao to znati i podijeliti.

Sjecam se vremena kad je kanalom iz banjalučke celuloze sipano hiljade litara otpadne vode u Vrbas. I kad je cio grad smrdio. Zemljiste fabrike je zagadjeno nekom hemikalijom i ciscenje je preskupo. To je bila cijena razvoja u 50-tim. Danas smo valjda pametniji.
Popaj
21. јул 2024. у 11.57
dituartu
...drugo CO2 nikakav uticaj nema na okolinu osim sto će ti rastinje da raste brze.
****************************************************************
Dituratu,
Majstori tvrde da je CO2 jedan od važnih uzročnika „staklene bašte”?
Popaj
21. јул 2024. у 12.11
Neutralizacija sumporne kiseline: Objašnjene efikasne metode
https://tinyurl.com/nhd7rw6b
dituartuПорука негативно оцењена. Покажи

dituartu
(eng)
21. јул 2024. у 12.23
Mislim da bi to trebao pitati stranu koja trenutno promovise eksploataciju litijuma. I Rio Tinto. Ili ako promovises eksploataciju litijum TI bi trebao to znati i podijeliti.
---------------------
Ako ja ne znam i vi ne znate ,zašto se trtite da ste toliki protivnici.
Ja ću biti protiv kada mi pokazu kako rade i šta rade a to pricinjava stetu koja je nenadoknadiva.
Do tada ću da cutim bez kometara i sacekam. Ono sto za sada znam je prednost ukoliko si vodeci na atom polju i prednost koju nosi cela industrija koja prati. zato nisam protiv.
Niko od vaz ne zna ni da bekne šta će konkretno da se radi ali trcite pred rudu sa pricom o viskozi i Burkini Faso.

U DANASNJE VREME SKORO SVAKI OTPAD MOžE DA SE RECIKLIRA I REGENERISE PA I TA NESRETNA KISELINA I TO TEHNOLOGIJOM STAROM 100 GODINA SAMO AKO SE HOćE.

A za CO2 ne brini tona suve biljne mase ti pojede tri tone CO2 , zato sadi drvece majstore umesto sto filozofiras.

Jocko4
(ɹǝʌɹǝsqo)
21. јул 2024. у 12.51
Popaj,

Слажем се са осталим коментарима које си приложио, али прича да је СО2 један од важних узрочника „стаклене баште” није тачна.
Погледај састав атмосфере и видећеш да је је учешће СО2 врло врло мало, 0.05%, а колико у њој има неравномерно распоређене водене паре (у просеку запрема око 4% простора) која може повремено и спорадично да узрокује тај ефекат. Уједно, азота има 78.09%.
Та галама о утицају СО2 и улози човека у његовој повећаној емисији је део бизнис пропаганде и нема научног покрића.

dituartu,

Провери колико у диму из термоелектрана има СО2, а колико сагорелог отпадног материјала у чађи.

Да ли примећујеш да ових дана подршку рударењу литијума објављују они који ће директно, или посредно да имају корист од тога (рецимо, данас и директор Рио Тинта) ?

dituartuПорука негативно оцењена. Покажи

dituartu
(eng)
21. јул 2024. у 13.51
U dimu ima cadji onoliko koliko mu dozvolis da izadje , druže postoje elektrostaticki filteri koji treba da se posle odredjenog vremena ciste. kakve veze ima sa cadj iz litijuma, iz eksploatacije ti se oslobadja prilikom neutralizacije kiseline koju svedes na nivo da je totalno bezopasna. Šta je problem sa CO2 BRINETE IZGLEDA PLANETARNE BRIGE o globalnom zagrevanju.

Naravno da će zainteresovani da brane ,ja sam zainteresovan da Srbija bude industrijski razvijena zemlja to je moj interes.

REKAO SAM VAM DA MOTORNO ULJE, SAMO LITAR ZAGADI MILION LITARA PIJACE VODE DA LI SE BUNITE PROTIV AUTOMEHANICARA.
Pjer
(svratio samo na 5 minuta)
21. јул 2024. у 13.56
d2r2

„Ja ću biti protiv kada mi pokazu kako rade i šta rade a to pricinjava stetu koja je nenadoknadiva.”

Studije se rade PRIJE eksploatacije. Kad se pokaze nenadoknadiva steta, kasno je.

„Do tada ću da cutim” ne čini se bas da cutis, ljudi izrazavaju zabrinutost znajuci katastrofe koje je Rio Tinto ostavio sirom svijeta.
Direktor Rio Tinta je imao sansu da brojevima razuvjeri srpsku javnost. Ali bar meni nije bio uvjerljiv:
https://tinyurl.com/2s38cx74

Zašto neuvjerljiv? Otpad će biti cvrst, ali u formi gline? Foco je dobro opisao rizik od plavnih voda. A youtube ima video šta je otpadno blato uradilo rijeci u Africi.
Podzemna eksploatacija ima manji uticaj na okolinu. To je dobra vijest. Veci stetan uticaj na rudare. Rudnik je u Srbiji, a ne u Njemackoj jer Nijemci neće pod zemlju. Ekonomska realnost.
dituartuПорука негативно оцењена. Покажи

dituartu
(eng)
21. јул 2024. у 14.31
Pokazi mi studije, da vidim , šta će da rade, tako i tako, tu će da odlazu izvadjerno, ovde će da rade separaciju, ovde će DA JE IZBACUJU U REKU I POTRUJU POLA NARODA I MEDITERAN DA NE MOžE DA SE ZIVI. ovde će da budu kancelarije, ovde strazari,...

daj pokazi da vidim.
Popaj
21. јул 2024. у 14.31
Klimatske promene – uzroci i posledice
Klimatske promene: pretnja životnoj sredini i ljudima

Antropogene klimatske promene definišu promene koje je čovek napravio u našem klimatskom sistemu – uglavnom uzrokovane emisijom gasova staklene bašte (npr. CO2). Prirodne klimatske promene, s druge strane, protežu se hiljadama godina i odnose se na naizmenične hladne i tople periode.

Nalazimo se u klimatskoj krizi koju više ne možemo okončati, već́ samo obuzdati. Temperature su porasle širom sveta, a posledice klimatske krize osećaju se u mnogim delovima sveta, uz sve već́e katastrofe:

Dok su klimatske promene u Evropi do sada prvenstveno osetili farmeri kroz gubitke useva, milioni ljudi na globalnom jugu gube sredstva za život. Posledice globalnog zagrevanja su ogromne i raznovrsne: prirodne katastrofe, glad, izbeglički tokovi i sukobi. Oni ugrožavaju suživot i postojanje budućih generacija.

Klimatske promene utiču na sve, a posebno najsiromašniji ljudi najviše trpe zbog višestrukih kriza. Klimatske promene su jedan od centralnih uzroka gladi i siromaštva širom sveta. Postoji akutna potreba za akcijom – bez brzih i efikasnih rešenja, naš cilj da okončamo glad do 2030. biće teško ostvariti.

Velthungerhilfe svakodnevno oseća posledice klimatskih promena u svojim projektima i raznim merama podržava pogođene ljude širom sveta. Istovremeno, zahtevamo brzu i odlučnu akciju na klimatskoj politici.

https://www.welthungerhilfe.de/informieren/themen/klimawandel
dituartuПорука негативно оцењена. Покажи

dituartu
(eng)
21. јул 2024. у 14.35
Rudnik je u Srbiji, a ne u Njemackoj jer Nijemci neće pod zemlju. Ekonomska realnost.
----------------
Rudnik je u Srbiji jer je vrsta rude drugacija jedinstvena, jeftinija je radna snaga, može vise da se isplati, manja ulaganja. Lakse sanirati, lakse zastititi okolinu bas iz tog razloga, ima mnogo u tome.
A IMA I POLITIKA STA AKO ULETE SUTRA KINEZI I RUSI ALI 100%
Možda im se zuri zbog toga pa daj neki dil ali da bude sto bolji. Pritisnimo Srbiju sa Kosovom i Bosnom da oni onda malo ubrzaju.

Kod vas u razmišljanjima je kao u predskolskoj ustanovi .
Popaj
21. јул 2024. у 14.35
„Antropogene klimatske promene definišu promene koje je čovek napravio u našem klimatskom sistemu – uglavnom uzrokovane emisijom gasova staklene bašte (npr. CO2).”
Popaj
21. јул 2024. у 14.50
Ugljen dioksid se naziva gasom staklene bašte jer je jedan od gasova u atmosferi koji zagreva Zemlju kroz fenomen koji se zove efekat staklene bašte. Molekuli ugljen-dioksida u atmosferi apsorbuju dugotalasnu infracrvenu energiju (toplotu) iz Zemlje, a zatim je ponovo zrače, deo je nazad nadole.
Popaj
21. јул 2024. у 14.55
Napomene. CO2 čini oko 76 procenata ukupne emisije gasova staklene bašte. Metan, prvenstveno iz poljoprivrede, doprinosi 16 odsto emisija gasova staklene bašte, a azot oksid, uglavnom iz industrije i poljoprivrede, doprinosi globalnoj emisiji sa 6 odsto.
Jocko4
(ɹǝʌɹǝsqo)
21. јул 2024. у 15.41
Popaj,

Да не бисмо понављали оно што западна пропаганда већ 30 година труби о промени климе и утицају СО2 на ефекат „стаклене баште”, послушај мало шта је рекао мој колега (кога и лично познајем, јер смо радили заједно), метоеоролог Недељко Тодоровић.

Још нешто ... Док сам студирао метеорологију, на коју сам прешао после завршених студија астрофизике, професор климатологије се није сложио кад сам му рекао да на промене климе утичу и пероодичне промене активности Сунца, о чему сам читао у литератури док сам учио Физику Сунца. У свом одговору био је чак подругљив. Сви присутни смо се чудили таквом његовом одговору. Међутим, око 6 месеци касније је рекао да на промене климе утичу и периодичне промене Сунчеве активности. (!?)

https://www.meteologos.rs/plasenje-vremenskom-prognozom-klimatske-promene-bezocna-istorijska-prevara-i-pljacka/

h ttps://www.meteologos.rs/meteorolog-nedeljko-todorovic-klimatske-promene-su-nametnuta-tema-2/

https://www.meteologos.rs/meteorolog-nedeljko-todorovic-klimatske-promene-su-nametnuta-tema-3/

Jocko4
(ɹǝʌɹǝsqo)
21. јул 2024. у 16.04
dituartu,

Кад сам говорио о чађи из термоелектрана, нисам говорио да је настала сагоревањем литијума.
SimoПорука негативно оцењена. Покажи

Simo
21. јул 2024. у 16.26
Litijum treba vaditi, a svi oni koji žele lepu prirodu i cist vazduh je na raspolaganju prazna Krajina.
eraser_s
(Biti uvek ono sto jesam-obican)
22. јул 2024. у 11.29
Dituartu, džaba da se vama sa ispranim mozgom bilo šta kaže, dokaže i pokaže kad vi svi botovi satanističke nazadnjačke sramote partije to jest SNS-a ste ko programirani i ponavljate samo ono što vam se i servira iz te djavolje kuhinje. Vama je lik i delo jednog šiptarskog kopileta izgleda svetinja. Isto kao i onaj drugi diktator iz severne Koreje: svi moraju ponavljati i slaviti velikog vodju inače ode glava.
Kako te bre nije sramota?
Jocko4
(ɹǝʌɹǝsqo)
23. јул 2024. у 01.17
Iz brosure Rio Tinta, 42 pitanja i odgovora.

Za 60 godina biće upotrebljeno 78 000 TONA eksploziva. Kreirano 84 miliona Tona otpada!

Za proizvodnju 60 000 tona Litijuma godisnje, rudnik koji radi 365 dana/24h, koristice se :

MESECNO
-‐--------‐------

110- 220 TONA eksploziva / Mesecno, za otvaranje rudnika. Dok god se ne otvori.

GODISNJE
-------------------

Zatim godisnje , sledećih 60 godina.

1. 1300 TONA Emulzionog Eksploziva

2. 300 000 TONA borne kiseline

3. 320 000 TONA sumporne kiseline 94%

4. 1500 TONA Natrijum hidroksid 45%

5. 1900 TONA hlorovodicne kiseline

6. 110 000 TONA kalcione sode.

7. 60 000 TONA negasenog kreчa

8. 80 000 TONA za cement

9. 5000 TONA za cement za podgradnju rudnika

10. 600 000 TONA agregat za pastu za zapumpavanje

11. 26 000 TONA natrijum sulfate

12. 1 400 000 (1,4 miliona) TONA otpada godisnje

UKUPNO za 60 godina
===================

1. 78 000 TONA Eksploziva

2. 18 000 000 ( 18 Miliona) TONA borne kiseline

3. 19 200 000 (19,2 Miliona) TONA sumporne kiseline

4. 90 000 TONA natrijum hidroksid

5. 114 000 TONA hlorovodicne kiseline

6. 6 6000 000 (6, 6 Miliona) TONA kalcione side

7. 3 600 000 (3,6 Miliona) TONA negasenog krecа

8. 4 800 000 ( 4,8 Miliona) TONA za cement

9. 300 000 TONA cementa za podgradnju rudnika

10. 36 000 000 (36 Miliona) TONA za agregat za pastu za zampumpavanje

11. 1 560 000 ( 1,56 Miliona) TONA natrijum sulfate

12. 84 000 000 ( 84 Miliona) TONA otpada

Prostornim planom Srbije do 2035 godine je planirano otvaranje novih rudnika sirom Srbije.

Hoće li nam dizati u vazduh kosti preminulih i posipati ih otpadom ?

Hoće li nam mladi raditi po rudnicima ili se seliti a mi uvoziti jeftinu radnu snagu i menjati demografiju Srbije ?

Odgovornost je SАDA !
 Коментар Запамти ову тему!

Looking for Mantra Bracelets?
.