Osjećaj uznemirenosti i nervoze, pomanjkanje daha, brzi otkucaji srca, znojenje, osjećaj dehidracije, vrtoglavica, mučnina, proljev, napadi vrućine i hladnoće, problem gutanja, plašljivost, nesanica, lako živciranje, zabrinutost, česte misli o opasnosti a najviše me od toga muči znoj po cijelom tijelu pa me zanima da li imate kakav proizvod.

Tjeskoba i razliciti strahovi znak su anksioznih poremecaja. To se najčešće odnosi na brigu, stres i nervozu koju osjećajamo u svakodnevnom životu. U manjoj mjeri, tjeskoba može biti velika prednost - može nas držati spremnima, što vodi k boljem nastupu i optimalnom učenju. Kada stručnjaci za duševno zdravlje govore o tjeskobi, onda se to najčešće odnosi na patološku tjeskobu, koja ima negativan učinak na čovjeka, te stvara iscrpljujuće misaone, emocionalne i tjelesne simptome. Patološka tjeskoba jedan je od najneugodnijih osjećaja koje čovjek može iskusiti.

Tjeskoba i strah skoro su jednaki, te se manifestiraju na gotovo isti način. Glavna razlika je u tome što je strah racionalan odgovor na stvarnu opasnost, dok je tjeskoba iracionalan odgovor na umišljenu opasnost. Strah je osjećaj koji upozorava tijelo na situacije potencijalno opasne po život, te priprema um i tijelo, pokrećući mehanizam borbe, bijega ili „zamrzavanja stanja”. U stvarnom, po život opasnom događaju, strah se očituje kao mehanizam za preživljavanje, koji bi vam mogao pomoći da spasite život.

Patološka je tjeskoba iracionalan odgovor na umišljenu, po život opasnu situaciju. U današnjem svijetu, ljudi su rijetko suočeni s takvim opasnim situacijama, ali ipak smo uplašeni i tjeskobni. Bojimo se odbacivanja, izlaganja događajima, napuštanja, gubitka, povrijeđenosti, osjećaja da nas drugi osuđuju, neuspjeha, a čak i uspjeha. Ove situacije nisu nužno opasne po ljudski život, ali ipak stvaraju isti misaoni, emocionalni i tjelesni učinak koji vodi do stresa, neugode, te nemogućnosti da damo najbolje od sebe.

Kada strahovi i tjeskobe počinju dominirati i upravljati nečijim životom, kada ometaju obiteljski, društveni i poslovni život, tada govorimo o anksioznim poremećajima. Psihološki simptomi anksioznosti su pretjerana plašljivost i strepnja, osjećaj unutrašnje napetosti ili nemira, oslabljena koncentracija, razdražljivost, pojačana osjetljivost na buku, smetnje spavanja (teško usnivanje, često budjenje tijekom noći, ružni snovi), oslabljena memorija, često zbog oslabljene pažnje i koncentracije. Tjelesni simptomi anksioznosti su lupanje ili preskakanje srca, osjećaj nedostatka zraka ili otežanog disanja, osjećaj stegnutosti u prsima, suhoća usta, poteskoće pri gutanju, nelagoda u trbuhu, nadutost, učestalo mokrenje, oslabljena seksualna zelja, šum u ušima, osjećaj osamućenosti, trnci u nogama i rukama, drhtanje ruku.

Simptomi anksioznosti pojavljuju se u skupini poremećaja koje nazivamo anksioznim poremećajima, među koje spada i generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj i drugi. Glavno je obilježje generaliziranog anksioznog poremećaja pretjerana anksioznost (tjeskoba) i zabrinutost (strahovanja, bojažljiva iščekivanja) koja se javljaju većinu dana najmanje 6 mjeseci u vezi s raznim događajima i aktivnostima. Osobe teško mogu kontrolirati zabrinutost. Uz anksioznost i brigu javlja se i nemir, brzo umaranje, otežano koncentriranje, razdražljivost, napetost u mišićima, poremećeno spavanje. Intenzitet, trajanje, učestalost anksioznosti i zabrinutosti pretjerani su obzirom na aktualnu situaciju. Odrasle osobe s ovim poremećajem često brinu o svakodnevnom zžvotu, o odgovornostima na radnom mjestu, financijama, zdravlju obitelji, nesrećama koje se mogu dogoditi djeci. Neodređeni strah potpuno preplavljuje oboljele i čini ih potpuno paraliziranim, bespomoćnim i nesigurnim.

Ako patite od tjeskobe i teško vam je nositi se s time, konzultirajte se s liječnikom ili stručnjakom za duševno zdravlje za daljnje savjete. Vaš obiteljski liječnik će Vam dati dobar savjet i po procjeni predložiti razgovor s psihologom ili psihijatrom.

Stručnjaci za psihološko zdravlje liječe patološku anksioznost koristeći više različitih tehnika, kao što su: kognitivna rekonstrukcija, treniranje opuštanja, odvlačenje pozornosti i sl.
U mnogim slučajevima, lijekovi su iznimno uspješni u smanjenju simptoma. Anksiozni poremećaji općenito, najbolje se liječe kombinacijom medikamenata i psihoterapije. Najčešće se primjenjuju lijekovi (antidepresivi) iz skupine inhibitora ponovne pohrane serotonina (paroksetin, sertralin...) i u početku liječenja benzodiazepini (diazepam, lorazepam, oksazepam, alprazolam...).

Belupo osobitu pozornost pridaje praćenju trendova u liječenju na ovom području i u svom portfelju ima niz provjerenih i djelotvornih lijekova.

Draga Tea,obrati se ljecniku to ti je pod hitno. Napade lupanja srca ili strahovi,moguće je da se radi o anksioznosti. Ne mogu ti sada pisati detaljnije jer nemam puno vremena ali mislim da bi se trebala javiti svome kucnom ljecniku. Ne vjerujem da je to opasno kod tebe ali vjerovatno je sve na bazi psihickog stanja ili neke nazovimo „traume” ako si imala kroz zivot a nije odradjena pa se reflektira sada ili čak stres a da nisi ni svjesna , ali to su samo nagadjanja. U svakom slučaju potrazi savjet.Pozdrav i ne brini,biti će to sve u redu ali nemoj da se patis sa tim jer ljeka ima,vjeruj mi.

E da, zaboravih, proveri tiroidu!

... Rat, zivot u izbjeglistvu, gubitak oca,...

Tea,to ti je ta anksioznost (najvejovatnije) i upravo kao sto ti je i ta kolegica rekla. Ovo kada si spomenula kroz sve to sam prošla i sama i zato znam o cemu pišes. Ljeka ima i ne brini ništa samo strucnu pomoć moras dobiti,biti će to na kraju sve u redu ali otpocni proces sa svojim ljecnikom. Sve naj naj ti želim i nemoj se plasiti! pozdrav

Može biti sleep apnea,
Lek je jedino maska, sve ostalo slaba vajda.
Slip-apnea može bii opasna a i ne mora, na duže vreme
ostavlja posledice.

Може бити и бронхијални напад.
Ако дуваниш, престани.

„Sleep Apnea”, kako je zovu ameri, je poremecaj u grlu zbog kojeg dolazi do prestanka disanja u snu.
Kako se dobro živi od bolesti, i ova je „Opasna po zivot”.
Ja sa njom živim skoro ceo zivot i nemam nameru da predam mec u neko skorije vreme.
Postoje na trzistu razne navlake za zube koje isturaju donju vilicu napred i tako otvaraju disajne puteve a kao rešenje stoji i operacija.
Kako god nije strasno, sem kad skocis iz kreveta bez daha, prihvati to tako i za ime Bozije nemoj o bolestima roditelja da razmišljas. Usadices sebi rovca u glavu pa onda može stvarno da te stigne to o cemu mislis.

Ako je u pitanju sleep apnea,nije to bas tako strasno.Ja je imam I evo već četvrti mesec koristim CPAP masinu sa maskom.Bilo mi je malo neudobno u prve dve nedelje,mogla sam spavati sa maskom samo 2-4 sata I onda je skinem.ali sam se navikla I sad sasvim dobro spavam sa maskom 6-8 sati. Mnogo mi je pomoglo,ne budim se vise bez daha I ujutro kad ustanem nisam vise umorna kao pre.znaci imam vise energije. Javi se tvom doktoru da ti zakaze test disanja.to ovde u kanadi dobijes masinu koju si sama prikljucis preko noćida ti meri kiseonik u toku spavanja.posle toga će te uputiti na testiranje preko noćiI doctor će odluciti dali ti treba CPAP masina I maska ili ne. Ali nije gadno I nije strasno. Samo idi kod lekara. Srećno

Da sumiramo i dodam:

„Tiroidna zlijezda” (ANALIZA I PREGLED)

„Sleep Apnea” za ovo treba da odes da detaljno pregledaš grlo i možda
provedes noc na klnici za poremecaje sna i spavanja.(ANALIZA PREGLED I MONITORING na klinici jednu noc provedes u bolnici u krevetu zakopcana na aparate)

„24 Hour Hart Monitor” Za provjeru srca zakacis elektrode u bolnici i ovo nosis do spavas...(PREGLED, MONITORING ANALIZA Rezultata)

„Anksioznost” Vjezbanje zdrava ishrana otidji na ODMOR...i vidi da slučajno nemas hemijsku nebalanrisanost u mozgu.

„Bolest Zeludca” ili podignuti zeludac dovodi do pritiska i stvara osjecaj kao da vas boli srce.

Za početak podigni JASTUK VISOKO (za „sleep apnea”) to je najmanje sto možeš da učinis...pa jednu po jednu bolest otpisuj prilikom odlaska kod doktora.

To se zove sleep apnea. Morate ići kod lekara I uraditi sleep study. Najverovatnije da će vam prepisati masinu koju ćete moreati da koristite nocu dok spavate. Ne igrajte se sa tim. Ako ne disete pravilno u toku noćidok spavate desna komora srca radi pod jačim naponom I uveceva se tako da ćete dobiti atrialnu fibrilaciju (aritmiju) u starim danima.

Tea,

znam o cemu pricas, ja imam skoro identicne tegobe. Nekad je bilo perioda da imam 3-4 uzastopna napada u toku noćii da sam s prosto plasila da ponovo zaspim .

Meni je doktor objasnio da su to panic attacs u snu. A to što se uvek javljaju u prvih 15-20 monuta sna on objašnjava ovako: u toku dana ja imam potrebu da sve držim pod kontrolom iopustim se tek nocu, kad zasoim> E sad se u tim prvim minutima opustanja ja još uvek (nesvesno) „borim” da zadržim kontrolu i onda se budim i ...simptomi su ti već dobro poznati.

Ti napadi se cesce dogadaju kad sam pod stresom, mada mi se dogadjaju redimo i kad sam na odmoru. Dodju periodi kad ih nema, pa se onda opet vrate čini mi se još jaceg intezitetaa.

Eto, samo da znaš da nisi jedina:)