05.08.2009. | 11:31
IRIS VASILJEVIĆ, PREDSJEDNICA gradskog HHO-a, O KNINU DANAS
Realnost u Kninu: stambeno pitanje zamijenilo nacionalno
Stambeno zbrinjavanje je najveći kninski problem koji je nemoguće adekvatno riješiti, jer se paralelno vodi postupak povratka i doseljavanja. A zakon je povratnike stavio u niži rang, pa su, kad govorimo o stambenom zbrinjavanju, povratnici svrstani među - „ostale”
PIŠe DAVORKA BLAŽEVIĆ
Zvonimir Barišin / Cropix
Iris Vasiljević, dugogodišnja je aktivistica (posljednjih godina i predsjednica) kninske Podružnice HHO-a, koja i sama od Oluje do danas ustrajno vježba suživot s rodnim gradom.
Možda zato bolje razumije sve one koji joj godinama kucaju na vrata, očekujući pomoć ili makar strpljenje i suosjećanje za njihove životne priče i tegobe. Koliko se situacija promijenila poslije 14 godina, tko se danas obraća HHO-u, zbog kojih problema, nacionalnih ili egzistencijalnih, sve smo to pitali Iris uoči obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti.
Je li onih što traže vašu pomoć posljednjih godina manje?
- Nećete vjerovati, ali nije! I danas je broj onih koji nas trebaju u prosjeku isti kao i prije. Godišnje zaprimimo oko 300 slučajeva. Samo je sada struktura nešto drugačija, pa imamo i ekoloških predmeta, što je u godinama iza Oluje bilo nemoguće. Prije su dominirali incidenti na nacionalnoj osnovi, sada su doseljenički.
Što je najveći problem?
- Stambeno zbrinjavanje. To je problem koji je nemoguće odgovarajuće riješiti, jer se paralelno vodi postupak povratka i doseljavanja. A zakon je povratnike stavio u niži rang, pa su, kad govorimo o stambenom zbrinjavanju, povratnici svrstani među - „ostale”, a prvi po redu prvenstva su oni koji napuštaju tuđe kuće.
Po kojim kriterijima Ured za prognanike dodjeljuje stanove, nije jasno. Tvrde da je to datum podnošenja zahtjeva, ali nije točno! Tu su i problemi zapošljavanja, ne toliko u policiji, pravosuđu, državnoj upravi, koliko u javnim poduzećima i ustanovama, školama, bolnici, vrtićima...
Gradonačelnica Knina Josipa Rimac tvrdi da problem povratka više ne postoji?
- Nažalost, nije baš tako. Objektivno, stanova nema i dok god se ne provede potpuna revizija svih rješenja, to će biti nerješivo pitanje. U BiH je svima vraćena imovina, ali su mnogi bh-Hrvati kuće tamo prodali, a sada od Hrvatske traže stambeno zbrinjavanje.
Politička volja je da se ne provjerava što su bh-Hrvati ostvarili u matičnoj državi, jer po važećem zakonu ne bi mogli ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje ako im je imovina vraćena.
Nema, međutim, političke volje da se provede revizija korištenja stanova. A da se to učini, bilo bi kvadrata za sve, a ne da se urbanom stanovništvu nudi sanacija starih kuća na selu...
Da je prevencije, incidenata bi bilo manje
Incidenata na nacionalnoj osnovi je manje, ali ih ima. Da je bolja prevencija, bilo bi ih i manje. Policija djeluje promptno, počinitelji se privode pravdi i kazneno odgovaraju. Nedavno su brzom reakcijom spasili prebijenog Radovana Raškovića da ga nasilnici ne dokrajče. Njihovo postupanje ulijeva optimizam.
uzeto iz
http://www.slobodnadalmacija.hr
Ел ово мала Паићка? Ето видис како ти Казо вели.. добили ћаћа и матер станарско право.. тј да станују док их рвати не избаце што се 1995 и десило тако да се без везе буне. Е јадна мајко...