>
http://www.bogleheads.org/wiki/Paying_down_loans_versus_investing
> Okey znaci između placanjanja mortgage i investiranje treba uporediti mortgage rate sa kamatom koju dobijas na bonds
Da, to je tamo predlozeno kao najvaznije za poredjenje, ali ima i masa drugih vaznih parametara, npr. poreska stopa (ne znam da li se u Kanadi kamata na „mortgage” odbija od poreza) i likvidnost.
Poenta poredjenja sa „bonds”, umesto sa „mix of bonds and stocks” (ili sa CUU.v :), je da se porede dva investiranja koja imaju isti/sličan rizik! Ne znam koliki je rizik na taj Canadian Bonds Index fond, tj. da li ukljucuje samo Government Bonds ili još i Corporate Bonds, High-Yield Junk Bonds, Mortgage-Backed Bonds...
Trebalo bi da vidis šta imaju u tom indeksu, i sad mi pade na pamet da bi najbolje bilo da vidis na FWW da li oni imaju sličnu stranicu o poredjenju jer bi izneli vise detalja za Kanadu. Ne nadjoh sad ništa tamo kroz kratko guglanje „site:financialwisdomforum.org mortgage prepayment”, ali sam naleteo na ovo:
http://finiki-org.financialwisdomforum.org/wiki/TFSAs_versus_RRSPs Izgleda da sam ja pomesao TFSA/RRSP sa TIRA/RIRA: „trik” je da ono sto pocinje sa istim slovom je zapravo razlicito, TFSA=RIRA i RRSP=TIRA, a TFSA<>TIRA i RRSP<>RIRA. Ali posle o tome vise.
Da se vratim na prevremenu otplatu „mortgage”. Ti si pitao da li je prinos („yield”) na „bonds” 1% u Americi. Trenutno je veci:
http://www.treasury.gov/resource-center/data-chart-center/interest-rates/Pages/TextView.aspx?data=yield Kao sto vidis taj „yield” zavisi od roka dospeca obveznica. Za poredjenje sa „mortgage” treba uzeti sličan rok kao sto ti je ostalo do otplate kredita. Preciznije, treba uzeti obveznice koje imaju „duration” kao rok otplate, ali ne znam da li ta stranica piše o „duration”. Možeš uvek da gledaš aproksimativno da ako ti je ostalo, npr. 10 godina, onda poredis sa obveznicama na 10 godina.
Poenta je, da ponovim, da se porede investiranja koja imaju isti/sličan rizik. To je univerzalno i za Ameriku i za Kanadu i za bilo gde u svetu. Zapravo, generalnije, mogu da se porede čak i dva investiranja koja imaju razlicit rizik, ali to zahteva „expected risk-adjusted return” koji je teze oceniti/racunati (kroz „Sharpe ratio” ili šta već). To ti je slična prica kao kad neko kaže „na CUU.V može da se zaradi 100%”, pa zašto onda stavljati na indeks akcija gde može da se zaradi 10% ili na GIC gde može da se zaradi 1%, a pritom ne uzima u obzir razlicit rizik investiranja kroz pojedinacne akcije, indeks akcija i „fixed income”. Zato je masa ljudi sa foruma popucala pare na CUU.V i sličnim „investicijama”. Zato je ovaj forum krs, jer kad se povede neko ozbiljno pitanje, npr. kako odluciti o pretplati „mortgage” ili kako odluciti o RRSP vs. TIRA, onda se obično dobiju neozbiljni odgovori ili čak nema odgovora.
>
http://www.bogleheads.org/wiki/Traditional_versus_Roth
> Znaci sve se svodi na to kolika će taksa da ti bude u buducnosti?
U Americi je to najvaznija stvar za poredjenje, ali opet ima i dosta drugih vaznih faktora, npr. hoćeš li vaditi pare za kupovinu nekretnine ili placanje skolarine (RIRA je onda bolja nego TIRA), kad ocekujes da će ti pare trebati (imaju drugacija pravila o tome kad može ili mora da se krene da se vade pare), da li ti treba likvidnost (sa RIRA uvek možeš da izvuces pare koje si stavio, bez ikakvih penala, ali ne možeš da izvuces zaradu bez placanja penala)...
> If your marginal tax rate now is higher than your estimated marginal tax rate at retirement, then the traditional account is better; if it is lower, then the Roth account is better.
Da, ako ti je stopa sada veca nego sto će biti u buducnosti, onda nećeš da platis porez sada nego hoćeš kasnije (znaci, TIRA=RRSP), a ako ti je stopa sada manja nego sto će biti u buducnosti, onda hoćeš da platis porez sada a ne kasnije (znaci RIRA=TFSA). Kao sto rekoh, izgleda da sam ja gore okrenuo to RRSP i TFSA. Za vise detalja za Kanadu je najbolje da vidis ovde:
http://finiki-org.financialwisdomforum.org/wiki/TFSAs_versus_RRSPs i da onda pitas tamo na forumu ako šta nije jasno.
> Šta znaci reč marginal u znacenju trenutne takse koje placam?
To je stopa koju placas na poslednji dolar koji zaradis. Ne znam kakve su stope kod vas, ali pretpostavljam da je nešto progresivno tipa: na prvih $10000 koje zaradis placas 10%, onda do $25000 placas 15% (ali ne na svih $25000 nego samo na razliku preko $10000), onda do $50000 placas 25% (ali opet ne na svih $50000 nego samo na razliku preko $25000), onda preko $50000 placas 35% (ali opet samo na razliku preko $50000). Ako bi poreski razredi („tax brackets”) zaista bili takvi i ti zaradis $80000, onda bi platio porez $10000*10%+$15000*15%+$25000*25%+$30000*35%=$20000. To znači da ti je ekeftivna/prosecna stopa poreza $20000/$80000=25%, ali tvoja marginalna stopa je 35% (ta najvisa koju si platio na poslednji dolar koji si zaradio i koju bi platio da si zaradio još jedan dolar vise).
> Šta znaci tačno marginal tax rate at retirement?
To je poreska stopa koju ćeš placati na poslednji dolar na primanja koja imaš u penziji, od državne penzije i od... sad opet da ne pogresim trebalo bi da bude kad placas kao TIRA (ne RIRA) znaci od... RRSP (ne od TFSA na koji si već pretplatio porez unapred).
> ja bih trebao da imam daleko manje prihode (tj potrebe) u penziji.
Ovde si napisao par stvari. Prvo, to što bi ti imao manje potrebe, ne znaci uvek da možeš i da imaš manje prihode. U Americi po zakonu država tera ljude da vade neke pare sa TIRA i da placaju porez na to, čak i ako im te pare ne trebaju, te bi ih radije ostavili naslednicima koji bi onda dobili te pare i ne bi morali da plate porez. Opet da kažem ne znam tačno pravila za Kanadu, ali nemoj ocenjivati samo svoje potrebe nego vidi kakva su ta pravila i da li bi morao da imaš neke prihode.
Drugo, ta pravila se stalno nešto menjaju i uvek može da se promeni ono sto ocekujes! :) Na primer, to što sada imaš veću platu nego sto ocekujes da tada imaš manju penziju, npr. recimo sad zaradjujes $80000, a penziju ocekujes oko $50000, ne znači da će poreska stopa zaista biti manja: možda će marginalan stopa na $50000 kroz 15-20-30 godina biti veca nego sto je sada marginalna stopa na $80000. U Americi „tax brackets” se menja prilično često i Kongres to uvek može da promeni. Trenutno su te stope blizu istorijskih minimumima, npr. najvisa stopa je sada 39,6%, a bila je 91% 60-ih, 70% 70-ih, i 50% 80-ih (
http://www.taxpolicycenter.org/taxfacts/displayafact.cfm?Docid=543). Neki ljudi ocekuju da se poreske stope povecaju u buducnosti, neki ocekuju da ostanu blizu minimuma, neki (kao ja) nemaju pojma gde će stope ići i zbog toga dele pare i na TIRA i na RIRA.
Još jedna bitna stvar koja se može promeniti je sama pravila za placanje poreza na te TIRA i RIRA racune. RIRA su noviji i tu ima manje para, pa za sada država to ostavlja kako jeste. Ali postoji sumnja da bi to mogli da promene u buducnosti i da naplacuju neki porez na pare koje se vade sa RIRA, cime bi znaci platio porez dva puta: i kad stavljas i posle kad vadis. Za to sanse nisu velike, ali nisu ni nula. Zbog toga je opet najbolje pare podeliti i na TIRA i na RIRA.
Znaci, nije pitanje samo da li staviti sve na TIRA/RRSP ili RIRA/TFSA, nego je pitanje koliko staviti na koji. :) To ti je isto kao i za akcije. Nije pitanje da li sve staviti u CUU.V ili u neku drugu akciju, nego je pitanje kako podeliti pare između velikog broja akcija. Tu bar postoji odgovor da se podeli prema njihovom „market cap” kao sto indeks fondovi rade. Ali za TIRA i RIRA je teze oceniti kako podeliti pare. Ako tebi jedan od njih definitivno izgleda bolji, možeš uvek skoro sve pare da stavis na to, recimo podelis 90:10 ili 80:20. Ali ako ti izgledaju slično, onda možeš da stavis 50:50.