14,9 miliona viška smrtnih slučajeva povezanih s pandemijom COVID-19 u 2020. i 2021.
Nove procene Svetske zdravstvene organizacije (SZO) pokazuju da je ukupan broj smrtnih slučajeva direktno ili indirektno povezan sa pandemijom COVID-19 (opisan kao „višak mortaliteta”) između 1. januara 2020. i 31. decembra 2021. iznosio približno 14,9 miliona (raspon 13,3 miliona na 16,6 miliona).
„Ovi otrežnjujući podaci ne samo da ukazuju na uticaj pandemije, već i na potrebu da sve zemlje ulažu u otpornije zdravstvene sisteme koji mogu održati osnovne zdravstvene usluge tokom kriza, uključujući jače zdravstvene informacione sisteme”, rekao je dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor SZO. „SZO je posvećen radu sa svim zemljama na jačanju njihovih zdravstvenih informacionih sistema kako bi se generisali bolji podaci za bolje odluke i bolje rezultate.”
Višak mortaliteta izračunava se kao razlika između broja umrlih i broja koji bi se očekivao u odsustvu pandemije na osnovu podataka iz ranijih godina.
Prekomjerna smrtnost uključuje smrti povezane s COVID-19 direktno (zbog bolesti) ili indirektno (zbog utjecaja pandemije na zdravstvene sisteme i društvo). Smrtnosti koje su indirektno povezane s COVID-19 mogu se pripisati drugim zdravstvenim stanjima zbog kojih ljudi nisu mogli pristupiti prevenciji i liječenju jer su zdravstveni sistemi bili preopterećeni pandemijom. Na procijenjeni broj viška smrtnih slučajeva mogu uticati i smrtni slučajevi izbjegnuti tokom pandemije zbog nižih rizika od određenih događaja, kao što su nesreće motornih vozila ili ozljede na radu.
Većina viška smrtnih slučajeva (84%) koncentrirana je u jugoistočnoj Aziji, Evropi i Americi. Oko 68% viška smrtnih slučajeva koncentrisano je u samo 10 zemalja svijeta. Zemlje sa srednjim dohotkom čine 81% od 14,9 miliona viška smrtnih slučajeva (53% u zemljama nižeg srednjeg dohotka i 28% u zemljama sa višim srednjim dohotkom) tokom perioda od 24 mjeseca, sa visokim i niskim prihodima zemlje sa 15% i 4%, respektivno.
Procjene za period od 24 mjeseca (2020. i 2021.) uključuju analizu viška smrtnosti prema dobi i spolu. Oni potvrđuju da je globalni broj smrtnih slučajeva veći za muškarce nego za žene (57% muškaraca, 43% žena) i veći među starijim osobama. Na apsolutni broj viška smrtnih slučajeva utiče veličina populacije. Broj viška smrtnih slučajeva na 100.000 daje objektivniju sliku pandemije od prijavljenih podataka o smrtnosti od COVID-19.
„Mjerenje viška mortaliteta je suštinska komponenta za razumijevanje uticaja pandemije. Promjene u trendovima mortaliteta daju donosiocima odluka informacije koje usmjeravaju politike za smanjenje smrtnosti i efektivno sprječavanje budućih kriza. Zbog ograničenih ulaganja u sisteme podataka u mnogim zemljama, pravi obim viška mortaliteta često ostaje skriven”, rekla je dr. Samira Asma, pomoćnica generalnog direktora za podatke, analitiku i isporuku u SZO. „Ove nove procjene koriste najbolje dostupne podatke i izrađene su korištenjem robusne metodologije i potpuno transparentnog pristupa.”
„Podaci su temelj našeg svakodnevnog rada na promicanju zdravlja, očuvanju sigurnosti svijeta i služenju ranjivima. Znamo gdje su praznine u podacima i moramo zajednički intenzivirati našu podršku zemljama, tako da svaka zemlja ima mogućnost da prati epidemije u realnom vremenu, osigura pružanje osnovnih zdravstvenih usluga i zaštiti zdravlje stanovništva”, rekao je dr. Ibrahima Socé Fall, pomoćnik generalnog direktora za hitne slučajeve.
Izrada ovih procjena rezultat je globalne saradnje podržane radom Tehničke savjetodavne grupe za procjenu smrtnosti od COVID-19 i konsultacijama sa zemljama.
Ovu grupu, koju su zajedno sazvali SZO i Odjel za ekonomska i socijalna pitanja Ujedinjenih naroda (UN DESA), čine mnogi od vodećih svjetskih stručnjaka, koji su razvili inovativnu metodologiju za generiranje uporedivih procjena smrtnosti čak i kada su podaci nepotpuni ili nedostupni.
Ova metodologija je bila od neprocjenjive važnosti jer mnoge zemlje još uvijek nemaju kapacitet za pouzdano praćenje mortaliteta i stoga ne prikupljaju i ne generišu podatke potrebne za izračunavanje viška mortaliteta. Koristeći javno dostupnu metodologiju, zemlje mogu koristiti vlastite podatke za generiranje ili ažuriranje vlastitih procjena.
„Sistem Ujedinjenih nacija radi zajedno kako bi pružio autoritativnu procjenu globalnog broja života izgubljenih u pandemiji. Ovaj rad je važan dio tekuće saradnje UN DESA-e sa WHO-om i drugim partnerima na poboljšanju globalnih procjena smrtnosti”, rekao je gospodin Liu Zhenmin, podsekretar Ujedinjenih naroda za ekonomska i socijalna pitanja.
G. Stefan Schweinfest, direktor Odjela za statistiku UN DESA, dodao je: „Nedostaci podataka otežavaju procjenu pravog obima krize, sa ozbiljnim posljedicama po živote ljudi. Pandemija je oštar podsjetnik na potrebu za boljom koordinacijom sistema podataka unutar zemlje.
https://tinyurl.com/2prpp6sy
”